U okviru sveobuhvatne analize sigurnosti vakcina protiv COVID-19, istraživači su otkrili niz rijetkih nuspojava povezanih s vakcinama Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca. Ova studija, koja je obuhvatila gotovo 99 miliona vakcinisanih ljudi iz osam različitih zemalja, pruža važan uvid u sigurnosne aspekte vakcinacije. Iako su otkriveni neki sigurnosni signali, autori naglašavaju da je ključno sagledati rezultate unutar šireg konteksta, uzimajući u obzir značajne koristi koje vakcinacija donosi za javno zdravlje.
Studija, koja je objavljena u februaru 2024. godine u časopisu Vaccine, rezultat je zajedničkog rada mreže Global Vaccine Data Network. Istraživači su analizirali zdravstvene podatke 99.068.901 vakcinisane osobe iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske. Umjesto da se oslanjaju samo na prijavljene nuspojave, oni su upoređivali učestalost određenih oboljenja nakon vakcinacije s očekivanim brojem na osnovu prethodnih podataka. Ovaj pristup omogućava identifikaciju sigurnosnih signala koji se mogu izgubiti u manjim studijama.
Metodologija istraživanja
Ključna svrha ovog istraživanja bila je da pruži uvid u dešavanja nakon vakcinacije u stvarnim uslovima, a ne u kontrolisanim laboratorijskim uslovima kliničkih ispitivanja. Istraživači su pratili 13 različitih neuroloških, kardiovaskularnih i hematoloških stanja, nastojeći da identifikuju odstupanja od očekivane učestalosti. Ova metodologija je posebno značajna za rijetke komplikacije, koje se mogu javiti samo kod nekoliko osoba na milion doza vakcine, jer bi se u manjem uzorku lako mogle promašiti.
Podaci za istraživanje dobijeni su iz deset različitih istraživačkih centara, a međunarodna saradnja dodatno je ojačala kredibilitet studije. Rad je dostupan u bazi PubMed, što ga čini lako dostupnim zdravstvenim radnicima, istraživačima i institucijama koje se bave praćenjem sigurnosti vakcina. Velika veličina uzorka i metodologija korištena za analizu podataka doprinose značaju rezultata koji se šire daleko izvan okvira jedne pojedinačne analize.

Jedna od ključnih tačaka studije je da se sigurnost vakcina ne procjenjuje isključivo u trenutku odobravanja, već se prati i godinama nakon što vakcine postanu dostupne široj javnosti. Profesor Jim Buttery, jedan od vodećih istraživača, istakao je da rijetki događaji često ostaju neotkriveni sve dok vakcina ne bude primijenjena na velikom broju ljudi. Iz tog razloga, praćenje sigurnosti ne prestaje nakon inicijalnih kliničkih ispitivanja, već se nastavlja kroz analize velikih baza podataka.
Sigurnosni signali mRNA vakcina
Najistaknutiji nalazi istraživanja odnose se na mRNA vakcine kompanija Pfizer-BioNTech i Moderna. Studija je potvrdila ranije prepoznate sigurnosne signale za miokarditis i perikarditis, oboje stanja koja se javljaju kao upale srčanog mišića i srčane ovojnice. Iako ova stanja mogu izazvati bol u grudima i ubrzano lupanje srca, istraživanje nije pokazalo da su ti događaji česti među vakcinisanim osobama, već se radi o izuzetno rijetkim slučajevima.
Rizik od ovih nuspojava može varirati u zavisnosti od faktora kao što su dob, spol i doza vakcine. Zbog toga istraživači naglašavaju potrebu za preciznim tumačenjem rezultata, umjesto pojednostavljenih zaključaka. Prema izvještaju The BMJ, međunarodna analiza je samo potvrdila ono što je već bilo prepoznato kao rijetki sigurnosni signal, a ne kao argument protiv sigurnosti mRNA vakcina.

Važno je naglasiti da je ovaj odnos između rijetkosti i ozbiljnosti jedan od razloga zbog kojih stručnjaci preporučuju oprez u interpretaciji ovakvih podataka. Iako medicinski nalazi mogu biti značajni, ne smiju se posmatrati izolovano, jer kada se radi o milionima doza i malom broju komplikacija, pojednostavljivanje može dovesti do pogrešnog zaključka o visokom riziku.
Analiza vakcine AstraZeneca
Druga važna grupa nalaza odnosi se na vakcinu AstraZeneca, koja koristi virusni vektor umjesto mRNA tehnologije. Istraživači su uočili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma, rijetkog poremećaja koji može izazvati slabost mišića, kao i povezanost s trombozom moždanih venskih sinusa, ozbiljnim stanjem koje može uzrokovati ozbiljne komplikacije.
Iako je originalna studija pokazala da su ova stanja češća od očekivanog broja nakon prve doze AstraZenecine vakcine, važno je razumjeti da statistička povezanost ne znači automatski da je vakcina uzrokovala svaki pojedinačni slučaj. Autori su posebno naglasili da je cilj ovakvih analiza identifikovati signale koji će se dalje istražiti kroz dodatne izvore podataka i različite metode.

Značaj ovakvog pristupa je posebno izražen kod komplikacija koje su ozbiljne, ali rijetke. Javnozdravstveni odgovor na ovakve nalaze uvijek je složen: treba prepoznati nalaz, ali ga ne pretvarati u univerzalnu tvrdnju o opasnosti. U ovom slučaju, podaci ukazuju na potrebu za preciznim praćenjem i stalnom provjerom sigurnosnih signala, a ne na dramatične promjene u percepciji vakcina.
Dodatna istraživanja o rijetkim neurološkim oboljenjima
Australijska analiza takođe je detaljno proučila dva veoma rijetka upalna oboljenja centralnog nervnog sistema: akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM) i transverzalni mijelitis. ADEM je stanje koje zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis izaziva upalu dijela kičmene moždine. Oba stanja su ozbiljna, ali se javljaju rijetko, pa je njihovo praćenje potrebno vršiti kroz veliku bazu podataka i pažljivo poređenje vremenskih perioda nakon vakcinacije.
Prema analizi, procijenjeni dodatni rizik nakon vakcine AstraZeneca iznosio je 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza. Ovaj podatak dodatno ukazuje na rijetkost ovih događaja. Studija je koristila povezane zdravstvene evidencije i metodologiju koja upoređuje različite vremenske periode kod istih osoba, čime su rezultati dodatno učvršćeni.
U ovakvim istraživanjima ključno je razlikovati signal od tvrdnje. Signal ukazuje na to da nešto treba dodatno pratiti, dok bi tvrdnja značila da je uzrok potvrđen. Istraživači su ostali na oprezu, što čini rezultate pouzdanim u stručnom smislu. Oni ne nude pojednostavljenu poruku, već naglašavaju da se sigurnost vakcina prati dugoročno i kroz više slojeva provjere.
Australijska novinska agencija AAP je analizirala tvrdnje koje su se pojavile nakon objave studije, razgovarajući s istraživačima, uključujući profesora Butteryja. Ovakav medijski i stručni nadzor je važan kako bi se osiguralo da rezultati ne budu selektivno korišćeni. U ovom slučaju, provjere su pokazale da nalazi o rijetkim nuspojavama ne potvrđuju tvrdnje o masovnoj štetnosti vakcina.
Stručnjaci i dalje postavljaju ključno pitanje od početka pandemije: kako istovremeno očuvati javno povjerenje i precizno komunicirati o rizicima. Ova istraživanja su ključna za postizanje tog cilja. Ona ne zanemaruju rijetke neželjene reakcije, ali ih stavljaju u kontekst koji jasno pokazuje da su ozbiljne komplikacije izuzetno neobične, dok su koristi zaštite od teških oblika COVID-19 i dalje ključne za procjenu svake vakcine.






