Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine postala je predmet intenzivnih rasprava među različitim društvenim grupama, uključujući zaposlene u trgovinama, poslodavce i političare. Kako se približava ključni datum 16. oktobar 2026., kada će se donijeti konačna odluka o ovom pitanju, debate su postale sve živahnije i složenije.
Dok neki trgovci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg ukidanja neradne nedjelje i potencijalnog negativnog uticaja na svoje poslovanje, radnici strahuju od gubitka dragocjenog slobodnog dana koji im omogućava da provode više vremena sa porodicom. U ovom kontekstu, iznesen je prijedlog da bi manji porodični trgovci mogli imati pravo na rad nedjeljom, dok bi veći trgovački lanci ostali pod postojećim ograničenjima.
Uvedena u novembru 2024. godine, mjera neradne nedjelje je zamišljena kao zaštita zaposlenih u trgovini. Ova odluka je trebala omogućiti trgovcima jedan dan u sedmici bez poslovnih obaveza, pružajući im priliku da provode više vremena sa svojim porodicama. Ipak, kako to obično biva sa novim regulativama, efekti nisu bili uniformni.
Dok su veliki trgovački lanci uspjeli prilagoditi svoje poslovne modele, mnogi manji trgovci su se suočili s ozbiljnim finansijskim izazovima, naročito oni smješteni blizu entitetskih granica.
Složenost pregovora
Pregovori između predstavnika vlasti, poslodavaca i sindikata o mogućim izmjenama zakona koji reguliše rad nedjeljom već su započeli. Jedan od glavnih prijedloga koji se razmatra jeste da se manji porodični trgovci oslobode zabrane rada nedjeljom, dok bi veći trgovački lanci ostali zatvoreni. Ova strategija bi mogla pružiti potrebnu podršku manjim poslovnim subjektima, koji se bore za opstanak na tržištu.
Međutim, sindikati su izrazili zabrinutost da bi bilo kakva promjena postojećih pravila mogla ugroziti prava radnika, posebno kada je u pitanju njihov slobodni dan.
Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, Mersiha Beširović, naglašava da su radnici već ostvarili određena prava i da bi svaka promjena trebala biti praćena jasnim mehanizmima zaštite. “Neradna nedjelja nije samo dan bez posla, ona predstavlja priliku za porodice da se okupe i provedu vrijeme zajedno. Vraćanje nedjeljnog rada moglo bi ozbiljno narušiti ta prava”, izjavila je Beširović.
Ova izjava ukazuje na važnost uspostavljanja ravnoteže između potreba poslodavaca i prava radnika, što je ključno za održavanje socijalnog mira.
Sindikati su također istakli niz zahtjeva za zaštitu radnika, uključujući povećanje plata i dodatak od 50% za rad nedjeljom. Ovi zahtjevi su deo šireg paketa pregovora između sindikata i poslodavaca, a sindikati traže i osiguranje dva slobodna dana tokom sedmice, što bi dodatno doprinijelo poboljšanju uslova rada. Ova situacija naglašava potrebu za dijalogom i kompromisima kako bi se zadovoljile obje strane.
Ekonomske posljedice i zvanični status
U raspravi o neradnoj nedjelji, ekonomski faktori igraju ključnu ulogu. Federalni ministar trgovine, Amir Hasičević, istakao je da zabrana rada nedjeljom nije rezultirala očekivanim padom prometa, jer su potrošači jednostavno preusmjerili svoje kupovne navike na druge dane u sedmici. Međutim, ova generalizacija ne uzima u obzir specifične probleme s kojima se suočavaju manji trgovci, posebno u turističkim područjima ili onima blizu entitetskih granica, koji su često u nepovoljnom položaju.
Prema zvaničnim informacijama iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, zakonske odredbe o neradnoj nedjelji i dalje ostaju na snazi. Iako su se pojavili razni medijski natpisi o mogućem ukidanju, stvarni status ostaje nepromijenjen. Inspekcijski nadzori se nastavljaju prema važećem zakonu, a eventualne promjene zahtijevaju odgovarajuću zakonodavnu proceduru, koja može trajati duže nego što se očekuje.
Na kraju, situacija oko neradne nedjelje u FBiH oslikava širu sliku odnosa između poslodavaca i radnika. Balansiranje između ekonomskih potreba i prava zaposlenih predstavlja izazov koji će se nastaviti i u budućnosti. Kako se približava datum 16. oktobar 2026., očekuje se nastavak rasprava, a konačna odluka će imati dugoročne posljedice za sve uključene strane.
Ova tema, iako naizgled jednostavna, zapravo je složena i višeslojna, a njen ishod će oblikovati budućnost trgovačkog sektora u Federaciji BiH.
