U Federaciji Bosne i Hercegovine, rasprava o zakonima koji regulišu radno vrijeme ponovo je postala aktuelna, a centralna tačka debate je mogućnost ukidanja neradne nedjelje. Ova odluka, koja je na snazi od novembra 2024. godine, otvorila je široku diskusiju među raznim akterima, uključujući političare, ekonomiste, sindikate, ali i radnike i njihove porodice. Potencijalne promjene donose sa sobom kompleksne implikacije koje se ne tiču samo ekonomije, već i svakodnevnog života građana.
Neradna nedjelja je uvedena s ciljem da se zaposlenima u trgovini omogući više vremena za odmor i porodične aktivnosti, a njen uticaj na svakodnevicu radnika je bio značajan. Tokom trajanja ovog zakona, mnogi radnici su izražavali zabrinutost zbog ekonomskih posljedica proizašlih iz zatvaranja prodavnica nedjeljom, posebno u oblastima koje graniče sa Republikom Srpskom, gdje se primjenjuju drugačija pravila i gdje su trgovine otvorene.
Ova situacija je dodatno zakomplicirala i onako složene ekonomske odnose na terenu.
Ekonomski aspekti ukidanja neradne nedjelje
Federalni ministar trgovine, Amir Hasičević, iznio je stav da trenutni sustav neradne nedjelje ne uzrokuje značajnu ekonomsku štetu. Pozivajući se na podatke Porezne uprave, naglasio je da nije zabilježen pad prometa, te da se potrošnja preusmjerava na druge dane u sedmici. Međutim, ova izjava ne odražava uvijek realnost na terenu.
U mnogim lokalnim zajednicama, situacija može biti drastično drugačija, a posljedice zatvaranja trgovina nedjeljom mogu se osjećati mnogo snažnije nego što to statistika može pokazati.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović ističe da zbirni pokazatelji ne moraju uvijek odražavati stvarno stanje u lokalnim zajednicama. Neka mjesta su navikla na kupovinu u područjima gdje su trgovine otvorene tokom nedjelje, što može dovesti do dodatnih ekonomskih razlika unutar Federacije. Ova situacija stvara dodatne izazove za radnike, koji se suočavaju s neizvjesnošću i strahom od gubitka posla ili smanjenja plata.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata, Samir Kurtović, predložio je mogućnost kompromisa prema kojem bi manje porodične trgovine mogle raditi nedjeljom, dok bi veća trgovačka preduzeća zadržala postojeća ograničenja. Ovaj prijedlog može biti ključan za pronalaženje ravnoteže između potreba radnika i zahtjeva tržišta. Sindikati također traže bolje plaćanje za rad nedjeljom, što bi moglo dodatno motivirati radnike da ostanu u sektoru koji se suočava s brojnim izazovima.
Šta slijedi?
Dok političke najave izazivaju neizvjesnost među građanima, konačna odluka o izmjenama još uvijek nije donesena. Građani su primorani planirati svoje kupovine prema važećim pravilima, a svaki daljnji razvoj situacije mogao bi značajno utjecati na način na koji funkcioniše trgovinski sektor. U tom kontekstu, važno je napomenuti da postoje izuzeci u zakonu, pa zabrana ne obuhvata sve djelatnosti i prodajne objekte, što dodatno komplicira situaciju.
Svaka odluka koja se donese u vezi s ovim pitanjem trebala bi uzeti u obzir i ekonomske pokazatelje i dostojanstvo zaposlenih. Prava radnika ne smiju biti zanemarena, a istovremeno je potrebno ozbiljno razmotriti posljedice po različite lokalne zajednice. Na kraju, pitanje ostaje: da li zadržati neradnu nedjelju ili otvoriti trgovine nedjeljom – što bi bila vaša odluka?
